Ovaj vid kriminalne aktivnosti se ogleda u tome da izvršioci na društvenim mrežama, najčešće Fejsbuk i Instagram, kreiraju profile na kojima se reklamiraju kako posjeduju informacije o namještenim sportskim mečevima. Na profile postavljaju objave o navodnim dobicima na kladionici. Takve objave su različite, a sve sa ciljem privlačenja pažnje i obmanjivanja građana. Najčešće je riječ o velikim količinama novca, skupocjenim vozilima, nakitu, satovima, oružju i slično.

Na ovaj način izvršioci obmanjuju građane kako oni sami, a i navodni korisnici njihovih usluga, ostvaruju visoke zarade od klađenja. Takođe, sa ciljem obmanjivanja građana, koriste se i lažni dobitni tiketi sportskih kladionica. Na takvim tiketima se nalaze sportski mečevi koji su već odigrani, a izvršioci uz pomoć programa za obradu fotografija i teksta, lažno predstavljaju da je sportski tiket odigran prije početka sportskog meča i da je ostvaren dobitak.

Izvršioci vrlo često, na profilima koriste video snimke različitih ljudi, ali i takozvanih ''influensera'', na kojima navedeni govore o tome kako su navodno ostvarili dobitak od klađenja sarađujući sa profilima koji se reklamiraju.

Građane može da dovede u zabludu i to što neki od gore navedenih profila imaju veliki broj pratilaca, a i komentara koji potvrđuju autentičnost objava na profilima. Izvršioci vrlo često kupuju profile koji imaju veći broj pratilaca, te ih preimenuju i koriste za gore navedene svrhe, a putem drugih lažnih profila, ostavljaju komentare na profilima na kojima se reklamiraju, opet sve sa ciljem obmanjivanja građana.

Nakon što stupe u komunikaciju sa oštećenim, putem mobilnih telefonskih brojeva, kao i aplikacija za komunikaciju putem interneta (''Viber'', WhatsApp'', ''Mesenger'', ''Instagram''), od građana se za navodno klađenje traži da uplate novac i to putem različitih servisa za transfer novca (''Western Union'', ''RIA-e money transfer''i ''Međunarodna poštanska uputnica'',''Moneygram'',''X bon'' i slično) i to najčešće na ime fizičkog lica u BiH. Izvršioci oštećenima nikad ne govore unaprijed na koje sportske mečeve se klade i koju kladioničarsku igru igraju. Uglavnom se oštećenima predstavi samo sportski meč na koji će se igrati, ali bez kladioničarske igre koja je odigrana ili se predstavi kladioničarska igra koja je navodno odigrana, ali ne i meč na koji je igrano. Naknadno se kreira lažni tiket, koji je navodno dobitan, a koji može da ima i QR kod koji bi trebao biti potvrda dobitka. Skeniranjem navedenog koda, oštećeni pristupa posebno kreiranom linku u kojem je navedeno da je tiket dobitan, što je takođe lažno predstavljeno sa ciljem obmanjivanja građana.

Dalje, u ime različitih troškova transfera navodnog dobitka, od oštećenih se traži da uplaćuju još novca. Oštećenim se šalju i lažne fotografije uplatnica (''Western Union'' ili nekog drugog servisa za slanje novca), koje su navodno popunjene i spremne za slanje navodnog dobitka na ime oštećenih. Međutim, na takvim uplatnicama su sakriveni kodovi koji služe za isplatu novca, te se od oštećenih traži da uplate još novca na ime navodnih troškova transfera novca.

Nakon što izvršioci ove vrste krivičnih djela iscrpe sve mogućnosti da nagovore oštećenog da im uplaćuje novac na prevaran način, često se dešava da izvršioci oštećenim licima upućuju prijetnje, a sa ciljem da natjeraju oštećene da uplaćuju još novca.

Na druptvenim mrežama se može naći veliki broj profila koji se reklamiraju na način kako je opisano gore. Naglašavamo, da su svi takvi profili kreirani isključivo sa namjerom da se građani dovedu u zabludu, obmanu i navedu da uplate novac, odnosno prevare, te bi građani trebali da to imaju na umu prije bilo kakve namjere da zarade ''brzo i lako'' na ''sigurnim'' dojavama.

S tim u vezi u nastavku ćemo Vam prikazati fotografije do sada identifikovanih profila koji su korišteni za ovu svrhu: