Kriptovalute su u Republici Srpskoj definisane Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti na način da je „virtuelna valuta” digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem.

 

Takođe, isti zakon definiše i ko se smatra pružaocem usluga povezanih sa virtuelnim valutama, odnosno „pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama” je pravno ili fizičko lice koje pruža jednu ili više sljedećih usluga:

a) čuvanje i upravljanje virtuelnih valuta u ime trećih lica (pružalac depozitarnih usluga novčanika),

b) organizovanje platforme za trgovanje virtuelnim valutama,

v) razmjena virtuelnih valuta za valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja,

g) razmjena virtuelnih valuta za drugu virtuelnu valutu,

d) prenos virtuelne valute, tj. zaprimanje i izvršavanje naloga za virtuelnu valutu u ime trećih strana,

đ) sprovođenje ponude, odnosno prodaje virtuelnih valuta.

 

Osim toga predmetni zakon je odredio i druge procedure i uslove za tržište kriptovalutama u Republici Srpskoj. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja na internet stranici Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske je moguće vidjeti koji su to pružaoci usluga povezanih sa virtuelnim valutama do sada registrovani u Republici Srpskoj:

https://www.secrs.gov.ba/Ucesnici/PruzaociUsluga.aspx 

 

Takođe, osim uređenog tržišta kriptovalutama u Republici Srpskoj su prisutne i različite vrste zloupotreba a jedan od najčešćih vidova zloupotreba su i različite vrste prevarnih radnji. Predmetne prevarne radnje se najčešće ogledaju u tome da izvršioci putem društvenih mreža kao što su Fejsbuk i Instagram ili pozivanjem građana sa brojeva telefona ili putem aplikacija za komunikaciju reklamiraju određene lažne platforme kojima je navodno moguće investirati u kriptovalute i zaraditi velike iznose novca za kratak vremenski period. Tom prilikom se izvršioci koriste različitim prevarnim radnjama kako bi oštećene doveli u zabludu da im šalju novac a na ime navodnog ulaganja u kriptovalute. Izvršioci se vrlo često predstavljaju kao radnici na berzi, dostavljaju oštećenima različite lažne certifikate kojima to potvrđuju, šalju oštećenima linkove za pristup različitim platformama te uvjeravaju oštećene da na tim platformama kreiraju svoje naloge i da tu mogu pratiti stanje računa i vrijednost svojih ulaganja. Komunikacija izvršilaca i oštećenih se najčešće vrši putem elektronske pošte ili putem aplikacija za komunikaciju (WhatsApp, Viber i slično). Da bi izgledali uvjerljivo izvršioci komuniciraju na lokalnom jeziku i u komunikaciji pokazuju razumijevanje ukoliko oštećeni nije upoznat sa načinom trgovanja kriptovalutama. Vrlo često ivršioci nude tehničku pomoć u smislu da kreiraju oštećenima naloge na društvenim mrežama, i-mejl adresu kao i da putem aplikacija za daljinski pristup (npr. AnyDesk) pristupe računaru ili mobilnom telefonu oštećenog te direktno vrše podešavanja, skidanje podataka i slično. Kako bi stekli protivpravnu imovinsku korist, izvršioci navode oštećene da im novac uplaćuju putem različitih sevisa za plaćanje kao što je Western Union i slični. Tom prilikom uvjeravaju oštećene da je novac potrebno uplatiti radi određenih provizija, kamata, berzanskih usluga, osiguranja depozita i slično. Najčešće se uplate vrše na imena stranih lica u zemljama kao što su Gruzija, Portugal i ostale zemlje koje nisu sa našeg govornog područja.  

 

Kako se zaštititi?

• Informisati se o „blockchain“ tehnologiji i načinu rada kriptovaluta.
• Informisati se o platformama za trgovinu kriptovalutama i pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama u našoj zemlji.
• Provjeravati pouzdanost platformi za trgovinu kriptovalutama.
• Zaštititi kripto novčanik (preporuka je korištenje tzv. „hladnih“ novčanika, koji će biti odvojeni od mreže i zaštićeni šifrom)
• Provjeriti identitet osoba sa kojima se ulazi u poslovnu saradnju.
• Uplate novca vršiti samo putem banaka, provjerenih servisa i na imena osoba koje su provjerene i poznate.
• Postavljati jake lozinke na naloge.
• Postavljati dvostruke autentifikacije.
• Koristiti licencirane operativne sisteme i antivirusne programe (mogu prepoznati i upozoriti na mnoge vrste napada, fišing stranice, lažne i-mejl poruke i slično) 

 

Šta nikako ne treba učiniti?

• Ostvarivati komunikaciju i poslovnu saradnju sa osobama koje nam nisu poznate, nalaze se u inostranstvu i čiji identitet ne možemo potvrditi uživo.
• Otkrivati svoje lične podatke nepoznatim osobama.
• Fotografisati i slati fotografije lične karte, putne isprave, kartica za bezgotovinsko plaćanje i drugih ličnih dokumenata i isprava osobama koje nam nisu poznate ili koje smo upoznali putem interneta.
• Otkrivati svoje lozinke drugim osobama.
• Omogućavati daljinski pristup svojim uređajima kao što su mobilni telefon ili računar instaliranjem aplikacija kao što su AnyDesk, TeamViewer i slične.

 

 

Šta uraditi ako se dogodi?

 

• Blokirati kartice za bezgotovinsko plaćanje ukoliko su korištene za plaćanje.
• Sačuvati svu komunikaciju koja uključuje brojeve telefona, slike ekrana sa komunikacijom i slično.
• Sačuvati dokumentaciju koja se odnosi na transfere novca.
• Sačuvati podatke o društvenim mrežama i platformama (slike ekrana, URL adrese i slično).