Ministarstvo unutrasnjih poslova Republike Srpske
← Povratak na Servisne informacije | Informisanje javnosti » Servisne informacije

Osnovni pokazatelji stanja bezbjednosti i aktivnosti MUP-a RS u prvoj polovini 2005. godine

| Banjaluka | Srijeda, 10. avgust 2005.

Kada se objektivno sagledaju saznanja i parametri na osnovu kojih se donose ocjene o stanju bezbjednosti u Republici Srpskoj i uporede sa podacima iz prethodnih perioda, te dovedu u kontekst sa bezbjednosnim zbivanjima u zemljama u okruženju, može se konstatovati da je, gledajući u cjelini, stanje javne bezbjednosti zadovoljavajuće. Program MUP-a RS za 2005. godinu se ostvaruje. MUP RS je u proteklom periodu ove godine uglavnom uspješno realizovao programom utvrđene poslove i zadatke i unaprijedio neke oblasti rada. To potvrđuju statistički i drugi pokazatelji realizovanih aktivnosti iz djelokruga MUP-a, činjenica da je dobra otkrivenost složenijih oblika kriminala, u cjelini zadovoljavajuće stanje javnog reda i mira i poboljšanje bezbjednosti saobraćaja. Navedeno, kao i planske aktivnosti na sprečavanju složenijih novih pojavnih oblika kriminaliteta doprinijelo je očuvanju zadovoljavajućeg stanja bezbjednosti. Tome je doprinijela činjenica da je, na osnovu analize i procjene mogućih tokova kriminaliteta, MUP RS operativne aktivnosti usmjeravao prije svega na otkrivanje i presijecanje težih krivičnih djela, naročito onih sa elementima organizovanosti. Prioritetno je rađeno na rasvjetljavanju krivičnih djela, ubistava, razbojništava i razbojničkih krađa sa težim posljedicama, izazivanja opšte opasnosti, te onih koja su izazivala posebnu medijsku i pažnju javnosti, kao i djela koja po načinu izvršenja i posljedicama asociraju na terorizam. **Opšti kriminalitet – nema većih oscilacija** Raspoloživi pokazatelji ukazuju da nema većih oscilacija u pogledu broja i strukture krivičnih djela opšteg kriminaliteta. Za šest mjeseci 2005.godine evidentirana su **6.622** krivična djela (**3%** više nego u istom periodu prošle godine), od čega **4.869** po nepoznatom izvršiocu. Podneseno je **5.990** izvještaja tužilaštvima protiv **4.218** lica. Među prijavljenima su **992** recidivista (svaki peti izvršilac) i **487** maloljetnika (svaki deveti). Rasvijetljenost krivičnih djela je **3.825** ili **59,2%** od ukupno evidentiranih. Od **4.869** prijavljenih krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu rasvijetljena su **2.228** ili **45,8%**. Upoređujući ove pokazatelje sa nekim susjednim i evropskim zemljama ovaj procenat se može smatrati povoljnim. U strukturi opšteg kriminaliteta najbrojnija su **krivična djela protiv imovine, 4.585** ili **69%** od ukupno evidentiranih. Za ova krivična djela podneseno je **4.264** izvještaja tužilaštvima protiv 2.063 lica. Rasvijetljeno je **39,1%** krivičnih djela protiv imovine kod kojih je izvršilac u vrijeme saznanja za krivično djelo bio nepoznat. Ukupna rasvijetljenost ovih krivičnih djela je **44,6%**. Imovinski delikti su na istom nivou kao prethodne godine (manje za dva posto). Među deliktima protiv imovine najbrojnije su teške krađe (**2.786**) koje su u padu za **2%**, te krađe (**1.174**) koje su takođe manje za **8%** u odnosu na isti period prošle godine. U kontinuitetu već nekoliko godina relativno su brojne **krađe motornih vozila**, uglavnom putničkih veće vrijednosti. Prijavljene su krađe **297** vozila (više za **4%** nego u istom periodu 2004.godine), od kojih je oko **30%** pronađeno i vraćeno vlasnicima. Raspoloživa operativna saznanja ukazuju da otuđena vozila, uz prethodno pribavljene registarske tablice i falsifikovane dozvole, uglavnom budu prebačena u Federaciju BiH, Crnu Goru ili Srbiju i dalje ili se rastavljaju u dijelove i tako rasprodaju. Organizovanom akcijom MUP-a samo tokom prošle i ove godine utvrđeno je da je preko nekoliko stotina motornih vozila registrovano na osnovu **falsifikovane dokumentacije – carinskih isprava**. Raspoloživa saznanja ukazuju da je broj ovako registrovanih vozila i veći zbog čega se i preduzimaju odgovarajuće provjere i slučajevi prijavljuju nadležnim tužilaštvima. U prvom polugodištu tužilaštvima je podneseno 70 izvještaja protiv 90 lica, uglavnom za krivična djela falsifikovanje isprave Došlo je do značajnog smanjenja broja krivičnih djela **razbojništva i razbojničke krađe** (**125** krivičnih djela ili za **20%** manje u odnosu na isti period 2004. godine). Prijavljeno je **120** razbojništava, ukupna rasvijetljenost je **40,8%**, a po nepoznatom izvršiocu **37,2%**. Za izvršenje ovih krivičnih djela tužilaštvima je prijavljeno 88 otkrivenih izvršilaca. Posebnu metu počinilaca predstavljaju banke i pošte, kao i organizacije i agencije koje posluju gotovim novcem. Tako su u **šest slučajeva**, upotrebom vatrenog oružja, razbojništva izvršena u **bankama**, iz kojih je na taj način otuđeno **175.500 KM**. Tri slučaja su rasvijetljena, počinioci otkriveni i prijavljeni nadležnim tužilaštvima, a u Prijedoru pokušaj pljačke u Novoj banjalučkoj banci je spriječen i počinilac uhvaćen zahvaljujući prisebnosti obezbjeđenja. U **devet slučajeva** predmet napada su bile **benzinske pumpe** iz kojih je otuđeno **11.800 KM**, a iz **četiri sportske kladionice**, koje su sve više predmet ovakvih napada, oteto je **6.160 KM**. Posebno mjesto u aktivnostima policije i kriminalističke policije, imaju ova krivična djela koja se inače svrstavaju u teže delikte, jer se njihovim vršenjem, pored primarnog motiva - koristoljublja, neposredno fizički ugrožavaju lica, nanose im se tjelesne povrede, što u nekim slučajevima ima i kobne posljedice, a u javnosti ostavlja nepovoljan odjek, kod građana stvara osjećaj nesigurnosti i na prvi mah prividan utisak o visokom stepenu ugroženosti Materijalne štete pričinjene ovim djelima, u pojedinačnim slučajevima, uglavnom nisu velike (najčešće po nekoliko desetina KM), ali je činjenica da se nerijetko čine na krajnje drzak, često i brutalan način, uz upotrebu vatrenog i hladnog oružja, kao i drugih opasnih sredstava i predmeta, pojedinačno, u paru ili u relativno manjim grupama, među kojima je sve više narkomana, sa prethodno izabranim i isplaniranim ciljem i uz očiglednu spremnost da se, bez obzira na posljedice, suprotstave pokušaju eventualnog otpora. **Prijavljeno** je **430** krivičnih djela protiv života i tijela, što je za **5%** manje u odnosu na isti period 2004.godine. Procenat rasvijetljenosti ovih krivičnih djela dosta je visok (**98,6 %**) i na istom je nivou kao i prethodnih godina. Broj **ubistava** manji je za **tri ili 28%**. Od izvršenih **13** ubistava, **dva** još nisu rasvijetljena. Na rasvjetljavanju ovih djela se intenziovno radi, kao i na ubistvima počinjenim ranijih godina. S tim u vezi, u **korodinaciji** UKP, izvršena je analiza svih neriješenih ubistava od 1997. do sada (**49**), analiza preduzetih mjera i raspoloživih saznanja, kao i rezultata, te utvrđeni operativni planovi daljeg rada na ovim slučajevima. Evidentirano je **17 ubistva u pokušaju** i sva su rasvijetljena, a broj ovih krivičnih djela manji je za **23%** u odnosu na isti period prošle godine. Inače na relativno velik broj krivičnih djela protiv života i tijela uticala je brojnost ostalih djela te vrste (nanošenje tjelesnih povreda, učestvovanje u tuči, nasilničko ponašanje, različiti oblici ugrožavanja). Registrovana su **24** krivična djela **protiv polnog integriteta**, od čega **sedam** silovanja koja su na istom nivou u odnosu na uporedni period prethodne godine. Svih **sedam** silovanja je rasvijetljeno, a izvršioci privedeni zakonskoj odgovornosti. Prijavljeno je i **sedam** krivičnih djela polno nasilje nad maloljetnim osobama ili djecom. Problematika u vezi sa **nelegalnim migracijama**, zahvaljujući dosljednom provođenju zakonskih propisa, preduzimanju preventivnih, ali i represivnih mjera u saradnji sa drugim organizacijama, uključujući i međunarodne, posljednjih godina ima tendenciju stalnog poboljšanja. Podneseno je **pet izvještaja** protiv **devet lica** zbog krivičnih djela **trgovine ljudima radi vršenja prostitucije**, od čega četiri u Bijeljini i jedno u Banjaluci. Zbog **nedozvoljenog korišćenja, držanja ili preprodaje vatrenog oružja** ili eksplozivnih materija izvještaji tužiocu o počinjenim krivičnim djelima podneseni su protiv **150 lica**. Broj otkrivenih krivičnih djela ove vrste (**147**) je za **32%** veći nego u prethodnom periodu, što očigledno govori o povećanoj aktivnosti policije i kriminalističke policije, motivisanoj prije svega na činjenici da kod stanovništva još uvijek ima dosta naoružanja iz rata i realnim procjenama da ono može biti sredstvo ugrožavanja drugih ili predmet ilegalne trgovine i krijumčarenja u širim okvirima. Ukupan broj krivičnih djela **izazivanje opšte opasnosti** u posmatranom periodu (**137**) veći je za **4%**, a njihova ukupna rasvijetljenost je **66,4%**. Evidentirana je **61 eksplozija**, od kojih **50** sa obilježjima krivičnog djela. Uglavnom je riječ o podmetanju i bacanju eksplozivnih naprava na kuće i automobile, pretežno sa manjim materijalnim štetama, a određene okolnosti ukazuju da se motivi svode na zastrašivanje ili prijetnje zbog neraščišćenih odnosa. U **21** slučaju predmet napada su kuće i stambeni objekti, u **13** ugostiteljski lokali, trgovine i drugi poslovni prostori, šest puta automobili, a u ostala **21** slučaja eksplozije su izazvane na otvorenim i sličnim prostorima. Eksplozije su u **48** slučaja izazvane podmetanjem ili bacanjem ručnih bombi ili drugih naprava, **pet** puta paljenjem otpada, **pet** nesmotrenim rukovanjem, **dva** puta nagazom na zaostale mine, a **jednom** prilikom deminiranja terena. Počinioci su otkriveni ili poznati uzroci nastanka eksplozija u **26 ili 51%** slučajeva, što je znatno povoljnije nego ranijih godina. Osim materijalnih šteta pričinjenih uglavnom na objektima i automobilima, sa razlogom zabrinjavaju posljedice po lica. **Poginulo je devet**, a **povrijeđeno 15 lica**. Prilikom paljenja otpada smrtno su stradala četiri lica, nesmotrenim i neopreznim rukovanjem takođe četiri, od zaostalih mina poginula su dva, dok je jedno lice stradalo prilikom deminiranja terena. Poseban prioritet u radu MUP-a bilo je sprečavanje **neovlašćene proizvodnje i prometa, krijumčarenja i drugih zloupotreba opojnih droga**, koji je kao takav apostrofiran u godišnjem programu i operativnim planovima. Otkrivena su **82** krivična djela neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i omogućavanja uživanja opojnih droga, što je za **64 %** više nego u istom periodu prethodne godine (**50**). Zbog osnova sumnje da su počinili ova krivična djela podnesena su **72** izvještaja tužilaštvima protiv **105** lica. Ujedno je podneseno i **115** zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv **100** lica za prekršaje počinjene posjedovanjem manjih količina opojnih droga ili konzumiranja na javnim mjestima. Vezano za ove delikte ukupno su **323 lica** lišena slobode. Uspješno izvedenim akcijama na području Bijeljine i Zvornika razbijeno je nekoliko organizovanih kriminalnih grupa koje su se bavile preprodajom narkotika i vršenjem drugih krivičnih djela. Takođe su i u Banjaluci otkrivene i uhapšene dvije kriminalne grupa koje su se bavile preprodajom narkotika, ali i vršenjem drugih krivičnih djela, kod kojih je zaplijenjena i određena količina.opojnih droga namijenjenih prodaji. **Efikasna borba protiv privrednog kriminala** U ocjeni stanja bezbjednosti posebno mjesto imaju krivična djela privrednog kriminaliteta, pa je i programski prioritet dat radu na ovoj problematici. U prvom polugodištu 2005. godine, preduzimane su brojne mjere i radnje na otkrivanju, sprečavanju i dokumentovanju krivičnih djela iz ove oblasti. Otkriveno je i prijavljeno **440** krivičnih djela privrednog kriminaliteta, što je **38%** više nego u istom periodu 2004.godine (**320**), što ukazuje na efikasnije i efektivnije angažovanje Ministarstva. Tužilaštvima je podneseno **318** izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, što je **35%** više nego u istom periodu prethodne godine. Prijavljeno je **299** počinilaca. Zbog toga je i akcenat stavljen na kriminalističku obradu i dokumentovanje krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, naročito onih kojima se ugrožava i podriva ekonomska osnovica Republike Srpske i koja se zbog svojih karakteristika mogu podvesti pod opšti pojam korupcije. ** Javni red i mir sve povoljniji** Sa aspekta parametara koji se kontinuirano analiziraju može se zaključiti da je stanje **javnog reda i mira** sve povoljnije. Evidentirana su **5.702** prekršaja javnog reda i mira, što je za **14%** manje nego u istom periodu 2004.godine. Istovremeno, za **12%** manji je broj prekršaja u kojima je učestvovalo pet ili više lica (**33/38**). Za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira, policijske stanice podnijele su **4.063** zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv **5.796** lica, od kojih **1.196** recidivira i **229** maloljetnih. Sudovi za prekršaje su riješili **3.542** podnesena zahtjeva, od kojih je **90%** (**3.197**) iz prethodnih godina. Evidentno je povoljnije stanje javnog reda i mira, što je proizvod i odgovornijeg rada policije na terenu na dokumentovanju i sankcionisanju počinjenih prekršaja. Tome su, pored ostalog, doprinijeli i rezultati akcija, koje se organizuju na području cijele Republike u cilju pojačane kontrole rada ugostiteljskih objekata i drugih lokaliteta na kojima se učestalije narušava javni red i mir, otkrivanja i blagovremenog prijavljivanja prekršaja i sankcionisanja počinioca, ali i stvaranja sve povoljnijeg bezbjednosnog ambijenta i poštivanja zakona od strane građana. U strukturi počinjenih prekršaja javnog reda i mira najbrojniji su bili fizički napadi, grubo vrijeđanje i bezobzirno ponašanje, prijetnje ugrožavanjem lica, sprečavanje ovlašćenih lica u vršenju javnih ovlašćenja, stvaranje buke i dr.. U znatnom procentu slučajeva uzrok je alkoholisanost učesnika, a u određenom procentu prekršaja neposredni uzroci su vezi sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Javni red i mir se najčešće narušavao na otvorenim prostorima i ugostiteljskim objektima. **Bezbjednost saobraćaja na putevima – pozitivni trendovi ali i nužna poboljšanja** Dogodilo se **4.619** saobraćajnih nezgoda, što je manje za **7%** nego u istom periodu prošle godine. U saobraćajnim nezgodama poginulo je **66 lica,** teže povrijeđeno **295**, a lakše povrijeđeno **920** lica. Broj poginulih je veći za **1** ili **2%,** broj teže povrijeđenih manji za 19%, a lakše povrijeđenih manji za **16%.** Broj nezgoda samo sa materijalnom štetom (**3.728**) manji je za **4%**. Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda je prekoračenje brzine, zatim nepoštivanje prvenstva prolaza, nepropisno preticanje i obilaženje, uticaj alkohola, greške pješaka itd.. Zbog počinjenih krivičnih djela i prekršaja podneseno je **230** izvještaja tužiocu i **43.816** zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka za **54.697** prekršaja u saobraćaju. Izrečene je **102.948** novčanih kazni. Iz saobraćaja je isključeno **9.710** vozača (zbog vožnje pod uticajem alkohola, vožnje prije sticanja prava, ostalih razloga) i **7.902** vozila (zbog tehničke neispravnosti, neispravnosti registracije, drugi razlozi). U cjelini gledano represivne i preventivne aktivnosti policije su u porastu na šta ukazuju i podaci da je broj prijavljenih prekršaja veći za **10%,** broj zahtjeva za pokretanje prekršajog postupka i prijavljenih lica veći za **13%,** broj isključenih vozila iz saobraćaja veći za **11%,** a broj isključenih vozača takođe veći, ali za **37%.** Broj izrečenim mandatnih kazni je manji za **14%,** a izvještaja tužilaštvima manje je za **9%.** I pored određenih povoljnih pokazatelja, već duže vrijeme stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima, zbog niza međusobno uslovljenih faktora nije na zadovoljavajućem nivou. Znatan porast broja registrovanih uvoznih, uglavnom starih vozila, nezadovoljavajuća saobraćajna infrastruktura, loše stanje putne mreže i neadekvatno održavanje posebno u zimskim uslovima, nepostojanje i dotrajalost horizontalne i vertikalne signalizacije na većini putnih pravaca, neriješen stacionarni saobraćaj u gradskim sredinama, nedisciplina učesnika u saobraćaju, neki su od faktora koji se negativno odražavaju i usložavaju stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima. Među navedenim faktorima visoko mjesto zauzima i nedovoljna edukovanost i nizak nivo saobraćajne kulture kod znatnog dijela učesnika u saobraćaju, nedosljedna primjena kontrolno-nadzornih mehanizama, neadekvatna kaznena politika, dijelom prevaziđena zakonska regulativa i slično. I pored pozitivnih trendova, nužnost poboljšanja stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja, zbog još uvijek velikog broja saobraćajnih nezgoda i težih posljedica u ljudskom i materijalnom pogledu, iziskuje sinhronizovani pristup u smislu prevencije kroz čvršću saradnju sa subjektima čije su djelatnosti vezane za problematiku bezbjednosti saobraćaja na putevima. **Pozitivni trendovi nastavljeni u julu** Stanje javne bezbjednosti u Republici Srpskoj, kada se posmatra sa aspekta nadležnosti i odgovornosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i pokazatelja koji se analitički prate u julu t.g., može se ocijeniti zadovoljavajućim. Policija Republike Srpske preventivnim radom na terenu, ali i preduzimanjem represivnih mjera, kada je to bilo nužno, profesionalnim izvršavanjem postavljenih zadataka sve uspješnije obezbjeđuje sigurno okruženje, ličnu i imovinsku sigurnost svih građana. Da ovakve ocjene stoje potvrđuju i činjenice da su svi pozitivni trendovi koji determinišu stanje javne bezbjednosti ostvareni u prvom polugodištu ove godine zadržani, a stanje bezbjednosti unaprijeđeno. U julu 2005. godine u Republici Srpskoj: - Evidentirano je ukupno 1.038 krivičnih djela opšteg kriminaliteta, što je za 9,2% manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Procenat rasvijetljenosti je 57,4%, što je podatak vrijedan pažnje kada se posmatra i sa aspekta evropskih standarda o radu policije. - Otkrivena su i prijavljena 63 krivična djela privrednog kriminaliteta. Isto toliko je bilo i u julu prošle godine. Podnesena su 43 izvještaja nadležnim tužilaštvima protiv 61 lica. - Evidentirana su 822 prekršaja javnog reda i mira, što je u odnosu na juli prošle godine manje za 32%. - Registrovano je 670 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 12 lica smrtno stradalo, 56 je zadobilo teške tjelesne povrede, 144 lica su lakše povrijeđena. U odnosu na jul prošle godine broj prijavljenih nezgoda je manji za 37%, a sa stanovišta posljedica broj poginulih je manji za dva lica, a broj teško povrijeđenih je smanjen za 44%. Cijenimo da je to rezultat preventivnog rada policije, organizovanih akcija u oblasti bezbjednosti saobraćaja, ali i preduzimanja represivnih mjera kada je to bilo nužno. Sve navedeno jasno pokazuje da je MUP RS u proteklom mjesecu uglavnom uspješno realizovao programom utvrđene poslove i radne zadatke, što je rezultiralo da se u Republici Srpskoj održi i u određenoj mjeri unaprijedi zadovoljavajuće stanje bezbjednosti.