Ministarstvo unutrasnjih poslova Republike Srpske
← Povratak na Servisne informacije | Informisanje javnosti » Servisne informacije

Održana 2. sjednica Komisije za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj

| Banja Luka | Petak, 16. decembar 2016.

U Banjoj Luci je danas, održana 2. sjednica Komisija za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske.

Na sjednici je usvojen Izvještaj o realizovanim mjerama iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2013. do 2017.godine, koji se odnose na sprečavanje sukoba interesa u institucijama u Republici Srpskoj, jačanje integriteta u javnom sektoru, zaštitu prijavljivača koruptivnog ponašanja, sprečavanje i prevenciju korupcije po oblastima koje su se u praksi pokazale kao rizične a odnose se na Republičku upravu i lokalnu samoupravu, zdravstvo i socijalna zaštitu, obrazovanje i kulturu, javne finansije i poreski sistem, privredu i privatni sektor.

Izvještaj obuhvata i pregled realizovanih mjera za sprečevanje i suzbijanje korupcije u unutrašnjim poslovima i pravosudnim insitucijama te mjere za ostvarivanje bolje saradnje sa nevladinim sektorom, medijima i drugim organizacijama u cilju socijalne i situacione prevencije.

Komisija za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije u RS, je razmotrila Statističke podatke o  radu Ministarstva unutrašnjih poslova, tužilaštava i sudova u Republici Srpskoj u periodu od 2008. do oktobra 2016. godine, po krivičnim djelima sa elementima korupcije.

Komisija je usvojila Statistički prikaz prijava sumnje na korupciju i drugih nepravilnosti u radu javne uprave, upućenih od strane građana  putem APK aplikacije, koje su zaprimljene u periodu od 01. septembra 2014. do 16. decembra 2016. godine. U navedenom periodu ukupno je zaprimljeno 188 prijava, od kojih je 16 osnovano, 10 djelimčno osnovanih, 58 neosnovanih te 37 prijava kojima navodi nisu potvrđeni.

Komisija je usvojila Odluku o određivanju subjekata koji su obavezni da izrade i usvoje plan integriteta, a to su sve institucije i javni sektor u RS, te ih rasporedila u prioritetne grupe.

S obzirom da je uvođenje obaveze usvajanja planova integriteta po institucijama novina kako za RS, tako i za region, Ministarstvo pravde RS i članovi Privremenog stručnog tima, imenovani rješenjem Vlade RS, kao adminstrativno-tehnička podrška Komisiji, a uz podršku međunarodnih organizacija, vršiće obuke za izradu planova integriteta, sa predstavnicima institucija koje imaju obavezu da ih usvoje.

Usvajanjem i sprovođenjem plana integriteta u svrhu jačanja punog povjerenja građana, civilnog društva i demokratske javnosti, organi vlasti ujedno će sprovoditi i princip transparentnosti, poštujući pravo na pristup informacijama uz poštovanje privatnosti i drugih ličnih prava pojedinaca te podataka, za koje su zakonom ili drugim propisom određene mjere zaštite.

Uspješno sprovođenje Strategija borbe protiv korupcije podrazumjeva odgovarajuće normativnopravne promjene, u zakonima i podzakonskim aktima te dosledno sprovođenje tih pravnih propisa.

Shodno tome, Ministarstvo pravde RS je pripremilo i Komisiji predstavilo nacrte novog Krivičnog zakonika RS u dijelu koji se odnosi oblast borbe protiv korupcije te Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u RS čiji je cilj obezbjeđenje efikasnog mehanizma zaštite prava lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju, internom ili eksternom prijavom te obavještenjem javnosti.

Internom prijavom prijavilac će moći da obavijesti odgovorno lice o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je izvršena ili planirana korupcija, na radu ili u vezi sa radom subjekta kojim odgovorno lice rukovodi.

Eksternom prijavom prijavilac će moći da obavještava organe unutrašnjih poslova, tužilaštvo ili organizacije civilnog društva, koje se bave zaštitom ljudskih prava i borbom protiv korupcije o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je izvršena ili planirana korupcija.

Obavještenjem javnosti prijavilac će istupom u javnost, putem medija, upotrebom društvenih mreža na internetu ili na drugi način, moći da obavještava javnost o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je izvršena ili planirana korupcija.