Ministarstvo unutrasnjih poslova Republike Srpske
← Povratak na | Informisanje javnosti »

Stanje u oblasti opšteg kriminaliteta

| Banjaluka | Petak, 31. decembar 2004.

Raspoloživi pokazatelji ukazuju da je u porastu opšti kriminalitet. Evidentirano je 11.540 krivičnih djela (23% više nego u istom periodu 2003. godine), od čega 8.584 po nepoznatom izvršiocu. Podneseno je 10.501 izvještaja tužilaštvima protiv 6.060 izvršilaca. Među prijavljenima je 1.188 recidivista (svaki šesti izvršilac) i 769 maloljetnika (svaki osmi). Rasvijetljeno je ukupno 5.454 krivična djela ili 48,2% od ukupno evidentiranih. Od 8.584 prijavljena krivična djela po nepoznatom izvršiocu rasvijetljeno je 2.716 ili 31,6%. Prijavljeno je 868 krivičnih djela protiv života i tijela, što je za 11% više u odnosu na isti period 2003. godine. Činjenica je, međutim, da je procenat rasvijetljenosti ovih krivičnih djela dosta visok (96,0 %) i na istom je nivou kao i prethodnih godina. Od izvršenih 26 ubistava, dva još nisu rasvijetljena. Broj ubistava manji je za osam ili 24%. Izuzev dva slučaja, prijavljena ubistva u pokušaju (36) su rasvijetljena, a broj ovih krivičnih djela manji je za 32%. Na povećanje broja krivičnih djela protiv života i tijela uticao je porast ostalih djela te vrste (nanošenje tjelesnih povreda, učestvovanje u tuči, nasilničko ponašanje, nasilje u porodici, uz povećanu upotrebu oružja ili drugih opasnih predmeta). Od 804 krivičnih djela ove vrste 30 ili 3,7% nije rasvijetljeno, a otkriveni izvršioci su prijavljeni nadležnim tužilaštvima. Neka od ovih krivičnih djela (tjelesne povrede i dr.) ranije nisu gonjena po službenoj dužnosti, što je uslovilo postupanje na povećanom broju ovih delikata u odnosu na ranije. Kontinuriano je rađeno i na svim nerazjašnjenim ranijim krivičnim djelima ubistava i svi predmeti su operativno aktivni. Registrovano je 66 krivičnih djela protiv polnog integriteta, od čega 23 silovanja koja su u porastu za 10%. U jednom slučaju izvršilac nije otkriven, a 25 počinilaca, uz odgovarajuću dokumentaciju, privedeno je zakonskoj odgovornosti. U strukturi krivičnih djela opšteg kriminaliteta u ovom periodu 2004. god. najbrojnija su krivična djela protiv imovine, 8.292 ili 73,2% od ukupno evidentiranih. Za ova krivična djela podnesena su 7.902 izvještaja tužilaštvima protiv 3.013 lica. Rasvijetljeno je 25,8% krivičnih djela protiv imovine kod kojih je izvršilac u vrijeme saznanja za krivično djelo bio nepoznat. Ukupna rasvijetljenost ovih krivičnih djela je 32,2%. Među deliktima protiv imovine najbrojnije su teške krađe (4.988) koje su u porastu za 27%, te krađe (2.367) kojih je za 40% više nego u istom periodu 2003. godine, uglavnom sa manjom štetom, ali i obavezom da se po njima postupa. U posmatranom periodu prijavljene su krađe 602 vozila (više za 24%), od kojih je oko 30% pronađeno i vraćeno vlasnicima. Raspoloživa operativna saznanja ukazuju da otuđena vozila, uz prethodno pribavljene registarske tablice i falsifikovane dozvole, uglavnom budu prevezena u Federaciju BiH, Srbiju i Crnu Goru i druge, a dio se rastavlja i preprodaje kao rezervni dijelovi. Radi uspješnijeg rada na ovoj problematici, pored preduzimanja odgovarajućih mjera, vrši se i razmjena podataka o ukradenim vozilima, utvrđenim i indiciranim izvršiocima sa nadležnim organima bezbjednosti u okruženju i INTERPOLOM.Samo na području CJB S.Sarajevo otkriveno je ili pronađeno 69 vozila otuđenih na području Federacije, pretežno u Sarajevu. Otkriveno je i oduzeto 60 automobila koja se nalaze na potjernicama Interpola. Organizovanom akcijom MUP-a u ovom periodu utvrđeno je da je preko vozila registrovano na osnovu falsifikovane dokumentacije – carinskih isprava. Raspoloživa saznanja ukazuju da je broj ovako registrovanih vozila daleko veći zbog čega se i preduzimaju intenzivne mjere i radnje na provjerama njihovih dosijea i utvrđivanja vjerodostojnosti dokumentacije. Taj proces će sigurno trajati duže vremena, ali je cilj da se ova problematika maksimalno koliko je to moguće dovede u jedno povoljnije stanje. Pažnju zaslužuje sagledavanje pokazatelja koji ukazuju na povećanje broja krivičnih djela razbojništva i razbojničke krađe (264 KD ili 10% više u odnosu na isti period 2003. godine). Od toga su 252 razbojništava, ukupna rasvijetljenost je 46%, a po nepoznatom izvršiocu 42,4%. Za izvršenje ovih krivičnih djela tužilaštvima je prijavljeno 170 otkrivenih izvršilaca. Ova djela imaju posebno mjesto u aktivnostima policije i kriminalističke policije. To je i razumljivo, jer se svrstavaju u teže delikte, pošto se njihovim vršenjem, pored primarnog motiva - koristoljublje i sticanje protivpravne imovinske koristi, neposredno fizički ugrožavaju lica, nanose im se tjelesne povrede, pa i sa ozbiljnijim posljedicama, a u javnosti stvaraju nepovoljan odjek i osjećaj nesigurnosti. Materijalne štete pričinjene ovim djelima, izuzimajući pljačke banaka, uglavnom su male, ali je činjenica da se nerijetko čine na krajnje drzak i brutalan način, uz upotrebu vatrenog i tzv. hladnog oružja. Ukupan broj krivičnih djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine u posmatranom periodu (227) manji je za 16%, a njihova ukupna rasvijetljenost je 60,8 %. Evidentirana je 71 eksplozija i uglavnom je riječ o podmetanju i bacanju eksplozivnih naprava na kuće i automobile, pretežno sa manjim materijalnim štetama, a određene okolnosti ukazuju da se motivi svode na zastrašivanje ili prijetnje zbog neraščišćenih odnosa. U ostalim slučajevima radi se o aktiviranim eksplozivnim napravama zaostalim iz rata ili nesmotrenim rukovanjem. Zbog nedozvoljenog korišćenja, držanja ili preprodaje oružja ili eksplozivnih materija krivične prijave ili izvještaji podneseni su protiv 202 lica. Broj otkrivenih krivičnih djela ove vrste (212) je za 29% manji nego u istom periodu 2003.godine, što očigledno govori o povećanoj aktivnosti policije i kriminalističke policije, motivisanoj prije svega na činjenici da kod stanovništva još uvijek ima dosta naoružanja iz rata i realnim procjenama da ono može biti predmet ugrožavanja drugih, ilegalne trgovine i krijumčarenja u širim okvirima. Takođe, u prekršajnom postupku, privremeno su oduzeta 294 komada oružja (159 duge cijevi i 135 kratkih cijevi), veći broj minsko-eksplozivnih sredstava i 5.626 metaka. Osim navedenog značajno je ukazati da su kroz akciju "Interna žetva" policijske stanice od građana prikupile: 1.765 pušaka, automata i puškomitraljeza, 28 pištolja, 6.389 ručnih bombi, 3.803 granata i sličnih projektila, 46.910 grama eksploziva, 380 minobacačkih i artiljerijskih oruđa raznih tipova, 531 mina, 495.244 komada municije. Poseban prioritet u radu MUP-a bilo je sprečavanje neovlašćene proizvodnje i prometa, kao i drugih zloupotreba opojnih droga, koji je kao takav apostrofiran u godišnjem programu i operativnim planovima. Otkriveno je 106 krivičnih djela neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i omogućavanja uživanja opojnih droga (123 u prethodnom periodu). Zbog osnova sumnje da su počinili ova krivična djela podneseno je 96 izvještaja tužilaštvima protiv 114 lica. Slobode je lišeno 246 lica, a protiv 164 pokrenut je prekršajni postupak zbog nezakonitog posjedovanja opojne droge. U izvedenim akcijama oduzeto je 670 grama heroina, 70 grama kokaina, 270 grama hašiša, 124.662 grama marihuane i 1.262 stabljike indijske konoplje, te 58 tablete opojne droge ekstazi. Zbog stalnog rasta zloupotrebe droga ovoj problematici se prišlo još organizovanije i sveobuhvatnije, jer je droga problematika i drugih nadležnih institucija i nevladinih organizacija. Operativni podaci ukazuju da je nezakonito rasturanje i korišćenje droge znatno veće, što je opredjelilo ovo Ministarstvo da u narednom periodu pojača raznovrsne operativno-preventivne aktivnosti na suzbijanju ovog rastućeg problema. U okvirima svojih ovlašćenja MUP RS prikuplja podatke i prati promet prekurzora, supstanci namijenjenih industrijskoj proizvodnji koje mogu biti zloupotrijebljene i za nedozvoljenu i nelegalnu proizvodnju opijatnih sredstava, jer određena operativna saznanja ukazuju da uvezene količine premašuju potrebe industrije i da se nerijetko prometovanje ovih supstanci vrši na nezakonit način. Problematika u vezi sa nelegalnim migracijama, zahvaljujući dosljednom provođenju zakonskih propisa, preduzimanju preventivnih, ali i represivnih mjera u saradnji sa drugim organizacijama, uključujući i stranim, posljednje dvije godine ima tendenciju stalnog poboljšanja, što su na određeni način priznala i nadležna tijela međunarodne zajednice. Tako je prošle godine podneseno šest krivičnih prijava protiv 14 lica zbog krivičnih djela trgovine ljudima radi vršenja prostitucije, a u dosadašnjem periodu ove godine otkriven je i prijavljen samo jedan slučaj.